DSS vs ESS | Izvršni sustav podrške nasuprot sustavu podrške odlučivanju
Za one koji danas upravljaju poslovanjem, upravljanje informacijama i njihova učinkovita obrada za donošenje pravodobnih i produktivnih odluka od vitalnog je značaja za preživljavanje jer postoji konkurencija prerezana i u svakom trenutku čovjek mora biti u najboljem izdanju da bi mogao uskladiti druge. Postoje mnoge vrste informacijskih sustava koji su osmišljeni kako bi pomogli menadžerima da donose bolje i učinkovitije odluke. Dva su takva sustava DSS i ESS koji imaju neke sličnosti zbog kojih ljudi ostaju zbunjeni zbog svojih razlika. Ovaj članak ističe njihove razlike kako bi menadžerima omogućio da odaberu jedan od dva informacijska sustava kako bi imali više koristi.
DSS je, kako i samo ime kaže, informacijski sustav koji je potpuno automatiziran i pomaže organizaciji u raznim aktivnostima donošenja odluka. Nazvan Sustav za podršku odlukama, djeluje na sve tri razine planiranja, rada i upravljanja te pomaže u procesu donošenja odluka koji nije lak u ovim vremenima koji se brzo razvijaju. Od poplave podataka, DSS prosijava informacije kako bi došao do sustava temeljenog na znanju kako bi ne samo identificirao i informirao o problemu već i alate za rješavanje takvih problema donošenjem brzih odluka. Koncept DSS-a razvio se iz istraživanja provedenih na CIT-u 50-ih i MIT-u 60-ih. Kasnije je izvršni informacijski sustav napredovao zajedno sa sustavima za podršku grupnim odlukama i organizacijskim sustavima za podršku odlučivanju da bi se razvio u jednog korisničkog DSS-a.
Pokušavalo se klasificirati DSS sustave, a prema taksonomiji postoje pasivni, aktivni i kooperativni DSS. Pasivni DSS model je koji pomaže u procesu donošenja odluka, ali ne donosi prijedloge ili rješenja. Aktivni DSS s druge strane donosi rješenja od kojih menadžer može odabrati najbolje u skladu s okolnostima. Zadružni DSS može se koristiti za hranjenje odabranih alternativa za daljnju analizu i validaciju. Drugi način klasificiranja DSS-a temelji se na uključenim procesima, tako da dobivamo komunikacijski, podatkovni, dokumentni, znanstveni i konačno modelni DSS. Bez obzira na klasifikaciju, bitne komponente DSS-a su baza podataka, korisničko sučelje i model, zajedno sa samim korisnikom.
Postoje slučajevi kada ima previše informacija, a izvršni direktor se zatrpa poplavom informacija. Potreban mu je alat da bi mogao procijediti relevantne i važne informacije iz onih otpadnih i nebitnih. Umjesto obrazovanih nagađanja, rukovoditelji se koriste Izvršnim sustavima podrške (ESS) koji predstavljaju sažete informacije. Međutim, postoji odredba da se detalji dođu po potrebi i kada je to potrebno.
Rukovoditelji u današnjem svijetu dolaze na ljestvicu i skloniji su korištenju tehnologije koja im pomaže u učinkovitijem obavljanju njihovih poslova. Istina, ESS ne pruža rukovoditeljima gotove odgovore ili rješenja u skladu s okolnostima; pružaju dovoljno streljiva menadžerima da donesu bolje odluke. To se događa ako menadžeri koriste ove informacije i koriste se vlastitim obrazovanjem i iskustvom, zajedno sa stanjem organizacije i trenutnim okolnostima.
Sažetak
Iako je DSS sustav za podršku odlukama koji je osmišljen kako bi pomogao menadžerima da pronađu rješenja problema na temelju baze podataka ili baze znanja, ESS je izvršni sustav podrške koji predstavlja sažete informacije koje rukovoditelji koriste za pronalaženje najboljeg mogućeg rješenja na probleme. To čine uz pomoć obrazovanja, iskustva i poslovnog okruženja s kojim se suočavaju.
