Realizam vs naturalizam
Između realizma i naturalizma razlika je u načinu na koji oni odlučuju svoje priče pismeno ispričati. Realizam i naturalizam dvije su riječi koje su zbunjene u smislu njihovih stvarnih značenja i konotacija. To su dvije različite riječi s različitim pojmovima i značenjima. Zapravo se kaže da su obojica dva različita umjetnička stila koja su pokazala znatne razlike među njima. Zbrka između dviju riječi razumljiva je s obzirom na činjenicu da je naturalizam grana koja je izrasla iz realizma. Sadrži više od realizma. Stoga, ako želimo ispravno razumjeti svaki pojam, moramo svakom terminu posvetiti individualnu pažnju.
Što je realizam?
Realizam je pokret koji je započeo sredinom devetnaestog stoljeća, a našao se sve do kraja devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća. Realizam kao što naziv govori prikazuje život kakav poznajemo u umjetničkim djelima. To znači za razliku od romantizma, koji se ponekad isticao u situacijama koje se nikada ne bi mogle dogoditi u stvarnom životu, realizam se usredotočio na prikazivanje života onakvog kakav je stvarno u stvarnom životu u književnosti, kao i u kazalištu. Možemo se usredotočiti na kazalište kako bismo vidjeli kako realizam djeluje na sceni.
Sad smo već ustanovili da realizam prikazuje život onakvim kakav je na sceni što se tiče kazališta. Dakle, u drami koja se temelji na realizmu, vidjet ćete glumce kako izvode priče koje prikazuju stvarni život bez sudjelovanja nadnaravnih bića i slično, koja nisu dio stvarnog života. U takvoj drami recite da bi pozadina trebala biti zid od opeke. Zatim možete imati pozadinu s obojenim ciglama koja predstavlja cigle.
Što je naturalizam?
Vjeruje se da je naturalizam otprilike od 1880. do 1930-ih. Naturalizam je oblik realizma. To znači da i on pokazuje život kakav je u svojim kreacijama. Međutim, naturalizam je više usmjeren na objašnjavanje stvari na znanstveniji način. Pokazuje kako znanost i tehnologija utječu na društvo kad ga uzmemo u cjelini. Također, fokusira se na to kako društvo i genetika utječu na pojedinca. Da bismo razumjeli više kako naturalizam djeluje u književnim oblicima, pogledajmo kako naturalizam oživljava na sceni.
U kazalištu, kad drama ima naturalizam kao osnovu, vidjet ćete dobru razliku. Kad su u pitanju glumci drame, vidjet ćete da će glumiti na takav način da glumu učine prirodnijom i realističnijom. Dakle, ponašat će se kao u stvarnom životu. Na primjer, ako postoji takva akcija koja zahtijeva da okrenete leđa publici ako ste to radili u stvarnom životu, to bi točno učinili glumci naturalizma. Povratak publici dio je praćenja naturalizma u njihovoj drami. Također, ako imate zid od opeke kao pozadinu u činu, u naturalizmu, taj zid od opeke mora biti prava opeka.
Emile Zola bio je primjer naturalizma iz devetnaestog stoljeća
Koja je razlika između realizma i naturalizma?
• Razdoblje:
• Realizam je postojao od sredine XIX. Do kraja XIX. I početka XX. Stoljeća.
• Smatra se da je naturalizam oko 1880. do 1930. godine.
• Definicija realizma i naturalizma:
• Realizam je prikazivao život onakvim kakav je u stvarnom životu u fikcijama, uključujući kazalište.
• Naturalizam je oblik realizma. To znači da i on pokazuje život kakav je u svojim kreacijama. Međutim, naturalizam je više usmjeren na objašnjavanje stvari na znanstveniji način. Pokazuje kako znanost i tehnologija utječu na društvo kad ga uzmemo u cjelini. Također, fokusira se na to kako društvo i genetika utječu na pojedinca.
• Znakovi fokusa:
• Realizam se često usredotočio na likove iz srednje klase.
• Naturalizam usmjeren na likove niže klase ili likove slabe naobrazbe.
• Pristup i popularnost:
• Realizam je bio simpatičniji u pristupu priči i kao rezultat mogao je privući pažnju i naklonost publike.
• Naturalizam, budući da je bio više usmjeren na kliničkiji pristup priči, nije bio toliko srčan niti strastven kao realistična priča. Kao rezultat toga, proizvodi naturalizma nisu bili toliko popularni kod publike.
Iako su poznati kao dvije različite vrste, do sada su se realizam i naturalizam više-više integrirali da je teško razlikovati jedno od drugog u smislu kreacija.
Slike ljubaznošću: Bonjour, Monsieur Courbet, 1854. Realistična slika Gustava Courbeta i Emilea Zole putem Wikicommons-a (Public Domain)
