Idiomi vs kolokvijalnosti
Budući da se uvijek radi o idiomima i kolokvijalnostima, dobro je naučiti razliku između idioma i kolokvijalizama. Obje ove skupine dijelovi su na bilo kojem jeziku. I idiom i kolokvijalnost nalaze se u svakom jeziku, a razlikuju se i ovisno o jeziku. To je zato što su ti dijelovi jezika stvoreni u skladu s kulturom. Na primjer, kad kiši na engleskom kažemo, kiša mačaka i pasa. Na francuskom je il pleut des cordes. Znači da kiše kiše. O jačini kiše govore se na dva načina na dva jezika. To pokazuje kako se idiomi razlikuju od jezika do jezika. Takvi su i kolokvijalni. Prije svega, pogledajmo koja je razlika između idioma i kolokvijalnosti.
Što je idiom?
Riječ idiom došla je u engleski jezik krajem šesnaestog stoljeća od francuske riječi idiome. Prema Oxfordovom rječniku idiom je "skupina riječi uspostavljena upotrebom kao da ima značenje koje se ne može odvojiti od značenja pojedinih riječi (npr. Preko mjeseca, vidi svjetlost)." Idiom je fraza koja ima određeno značenje samo sa određenom skupinom ljudi. Skupine su obično podijeljene prema zemljopisu ili jeziku. Jednostavan način prepoznavanja je li nešto idiom ili ne jest čitanje riječi izvan konteksta i utvrđivanje imaju li još uvijek isto značenje.
Na primjer, "kap u kantu" NIJE idiom u ovoj rečenici:
Grozni mačak bezumno je zurio u kap u kanti prikladno postavljenoj ispred njega.
Međutim, TO JE idiom u ovoj rečenici:
Upotreba riječi "grozno" pad je u kantu u usporedbi s mojom dubokom mržnjom prema svim mačjim stvarima.
Ako nema doslovno značenje u kontekstu - to je idiom.
Što je kolokvijalnost?
Oxfordski rječnik definira kolokvijalnost na sljedeći način: Riječ ili fraza koja nije formalna ili književna i koristi se u uobičajenom ili poznatom razgovoru: kolokvijalnosti na ulicama. Kolokvijalnost je riječ ili fraza koja se smatra neformalnom. To su riječi prikladne za svakodnevni razgovor, ali obično ne za eseje ili zadatke. To uključuje sleng i kratke oblike. Na primjer, riječi poput "nisam", "sup" i "hoću" smatraju se kolokvijalnim izrazima.
Slično idiomima, kolokvijalnosti mogu u potpunosti ovisiti o kontekstu u kojem se koriste. Na primjer, ako sam pisao esej o svojim osjećajima prema mačkama, ovo bi bila prikladna teza:
Muka mi je od pomisli na posjedovanje mačke.
Štoviše, ovo ne bi:
Kad je moja cimerica dovela svoju kućnu mačku u našu kuću, pomislila sam: „Bolesna, mačka. Moja omiljena životinja."
(To je uglavnom zato što to nikada ne bih rekao. Također, zato što je uporaba "bolesnika" kao sleng neprimjeren kolokvijalni oblik u službenom pisanju.)
Koja je razlika između idioma i kolokvijalnosti?
Između ove dvije vrste neformalnog pisanja često dolazi do zabune. Klišeje je također daske za identificiranje jer su vrlo slični idiomima. Međutim, pogodite što! Ponekad se fraza može kategorizirati kao više vrsta stvari! Većina je idioma kolokvijalne prirode - jer kolokvijalni jednostavno znači neprikladan za formalnu upotrebu, a mnogi su idiomi također klišeji.
• Idiom je fraza koja ima određeno značenje samo sa određenom skupinom ljudi.
• Kolokvijalnost je riječ ili fraza koja se smatra neformalnom.
• Kolokvijalnost uključuje sleng i kratke oblike.
• Ako fraza nema doslovni smisao u kontekstu - to je idiom.
Autor slike: Wendy …. u irskoj aka wendzefx (CC BY-SA 2.0)
Daljnje čitanje:
- Razlika između idioma i poslovica
- Razlika između idioma i slenga
- Razlika između idioma i fraza
