Demencija vs psihoza
Demencija i psihoza dva su psihijatrijska stanja koja ometaju normalnu funkcionalnost pojedinca. Iako se ova dva pojma često čuju u proučavanju psihijatrije i psihologije, važno je shvatiti da su to dva potpuno različita entiteta koji utječu na različite dijelove psihe.
Demencija
Demenciju karakterizira abnormalno pogoršanje svih kognitivnih funkcija izvan onoga što je moguće zbog normalnog starenja. Demencija je pokrivač koji se odnosi na progresivnu ili statičnu skupinu simptoma i znakova za koju se smatra da je posljedica progresivne degeneracije moždane kore. Korteks mozga dio je mozga koji je smješten najudaljenije i upravlja svim višim moždanim funkcijama. Demencija se odnosi na poremećaj učenja, razmišljanja, pamćenja, ponašanja, govora i kontrole osjećaja.
Demencija je česta bolest među starijim osobama, a statistika sugerira da je pogođeno zapanjujućih 5% svjetske populacije starije od 65 godina. 1% osoba mlađih od 65 godina, 8% osoba između 65 i 74 godine, 20% osoba između 74 i 84 i 50% osoba starijih od 85 godina pati od demencije. Postoji 5 glavnih vrsta demencije. Fiksno kognitivno oštećenje vrsta je demencije koja u ozbiljnosti ne napreduje. Rezultat je organskog oštećenja mozga; vaskularna demencija je dobar primjer. Polako progresivna demencija započinje kao puka neugodnost i završava u fazi u kojoj su pogođene svakodnevne aktivnosti. Smatra se da je to posljedica progresivnih poremećaja mozga. Semantičku demenciju karakterizira gubitak značenja riječi i govora. Difuzna Lewyjeva demencija tijela napreduje slično Alzheimerovoj bolesti, ali ima Lewyjeva tijela u mozgu. Brzo progresivna demencija pogoršava se u samo nekoliko mjeseci kako i samo ime govori.
Treating any primary disorder, treating superimposed delirium, treating even minor medical problems, involving family support, arranging practical help at home, arrange help for carers, drug treatment, and arranging institutionalized care in case of failure of home care are the basic principles of care. Drug treatment is used only when the possible side effects are outweighed by the benefits. In severe behavioral changes such as agitation and emotional instability, occasional use of sedatives is warranted (Promazine, Thioridazine). Antipsychotic drugs may be prescribed in delusions and hallucinations. If depressive features are profound, anti-depressant therapy may be started. Cholinesterase inhibitors acting centrally are of use to approximately half the patients suffering from dementia due to Alzheimer’s disease. They appear to delay the progression of cognitive impairment and in some cases may even improve symptoms for a time.
Psihoza
Psihoza je kritično narušavanje stvarnosti koje karakterizira prisutnost halucinacija i zabluda. Halucinacije su realne manifestacije stvari koje zapravo ne postoje. Halucinacije se mogu podijeliti prema osjetnom sustavu koji opaža. Oni su vizualni, slušni, taktilni, njušni i ukusni. Zablude su čvrsto uvriježena uvjerenja kojih se ljudi drže unatoč ogromnim dokazima o suprotnom.
Mnogo je psihotičnih poremećaja. Šizofrenija je prva i najvažnija među njima. Psihotična epizoda može pratiti poremećaje raspoloženja, poremećaje mišljenja i druga psihijatrijska stanja. Antipsihotični lijekovi glavni su način liječenja.
Koja je razlika između demencije i psihoze?
• Demencija je gubitak viših moždanih funkcija, dok je psihoza gubitak stvarnosti sa svim kognitivnim sposobnostima netaknutima.
• Demencija je česta u starijih osoba, dok psihoza nije.
• Demencija se ne liječi, dok se psihoza liječi.
