Ublažavanje nasuprot nepredviđenim okolnostima
Upravljanje rizicima definira se kao identifikacija, procjena i utvrđivanje prioriteta rizika ili učinak neizvjesnosti u donošenju investicijskih odluka. Vrlo je važno upravljati rizikom kako bi se izbjegli nepodnošljivi gubici ili bankrot. Ublažavanje i nepredviđene situacije dvije su strategije koje se koriste u upravljanju rizikom. Ublažavanje rizika i planiranje nepredviđenih slučajeva međusobno su usko povezani jer su koraci koji se koriste u većem procesu upravljanja rizicima. Postoje, međutim, brojne razlike između njih dvoje i vremena u kojem su potrebna. Članak nudi jasno objašnjenje svake strategije upravljanja rizikom i objašnjava sličnosti i razlike između njih.
Što je ublažavanje rizika?
Ublažavanje je postupak rješavanja problema koji su nastali ili smanjenja učinka rizika nakon što se pojavi. Drugim riječima, ublažavanje rizika nastoji minimizirati rizik koji se ostvaruje. Ublažavanje rizika također se može promatrati kao metoda koja se koristi za kontrolu štete koja je već počinjena i za smanjenje "udara" ili posljedica koje bi to moglo imati na organizaciju.
Iako se ublažavanje rizika vrši nakon što se šteta dogodi, strategije za ublažavanje trebaju biti unaprijed planirane i priopćene u cijeloj organizaciji kako bi se mogle pravilno primijeniti u vrijeme krize. Na primjer, u slučaju sindikalnog štrajka u firmi neće raditi zaposlenici, što će zaustaviti proizvodnju i prodaju. Kako bi riješila ovaj problem ili smanjila štetu nastalu u ovoj situaciji, tvrtka će pregovarati sa sindikatom i pokušati udovoljiti zahtjevima zaposlenika. Ovo je postupak ublažavanja rizika koji se koristi za suočavanje s krizom.
Što je plan za nepredviđene slučajeve?
Nepredviđene situacije su postupak planiranja u kojem će tvrtka izraditi nekoliko rezervnih planova u slučaju da se rizik ostvari. Plan za nepredviđene slučajeve poznat je i kao akcijski plan za najgori mogući scenarij. Takvi su planovi ključni za organizaciju jer pomažu organizaciji da se brzo prilagodi promjenama, a trpi manje posljedica. Na primjer, tvrtka može predstaviti novi proizvod na tržištu s očekivanjem da se proizvod neće suočiti s velikom konkurencijom do jedne godine (što je vrijeme koje bi konkurenti mogli trebati za razvoj sličnog proizvoda). Međutim, konkurent pušta identičan proizvod na tržište u roku od 6 mjeseci. Tvrtka je trebala napraviti neko planiranje za slučaj nepredviđenih okolnosti kako bi utvrdila koje korake bi se moglo poduzeti u slučaju da se takva situacija ostvari.
Koja je razlika između ublažavanja i nepredviđenih događaja?
Upravljanje rizicima bitno je za organizacije kako bi se osiguralo dugoročno nesmetano poslovanje. Dva su dijela upravljanja rizikom; ublažavanje rizika i planiranje nepredviđenih okolnosti. Između dviju strategija postoje brojne razlike. Ublažavanje rizika provodi se nakon što se rizik ostvari, kao mjera za „čišćenje nereda“; planiranje u slučaju nepredviđenih okolnosti koristi se prije nego što se rizik stvarno pojavi i postupak je izrade rezervnog plana za rješavanje rizika ako stvari krenu po zlu. Ublažavanje rizika usmjereno je na smanjenje posljedica krize, dok se planiranje izvanrednih situacija koristi za određivanje načina na koji se problemi mogu riješiti ako se kriza dogodi. Važan dio ublažavanja rizika i planiranja nepredviđenih okolnosti je zahtjev za utvrđivanjem rizika prije nego što se ostvare. Ponderiranje i utvrđivanje prioriteta također je važan postupak koji je potreban za ublažavanje i nepredviđene slučajeve, jer bi se upravljanje rizikom trebalo usredotočiti uglavnom na rizike koji najznačajnije štete.
Sažetak:
Ublažavanje nasuprot nepredviđenim okolnostima
• Upravljanje rizicima ključno je za organizacije kako bi se osiguralo dugoročno nesmetano poslovanje. Dva su dijela upravljanja rizikom; ublažavanje rizika i planiranje nepredviđenih okolnosti.
• Ublažavanje je postupak rješavanja problema koji su nastali ili smanjenja učinka rizika nakon što se pojavi.
• Nepredviđene situacije su postupak planiranja u kojem će tvrtka izraditi nekoliko rezervnih planova u slučaju da se rizik ostvari.
• Ublažavanje rizika usmjereno je na smanjenje posljedica krize, dok se planiranje nepredviđenih slučajeva koristi za određivanje načina na koji se problemi mogu riješiti u slučaju krize.
