Need vs Drive
Potreba i nagon pojmovi su u psihologiji koji se koriste za opisivanje ljudskog ponašanja. Većini nas ide ideja potrebe kao nečega što je neophodno za naše postojanje. Postoje i emocionalne i socijalne potrebe, osim naših fizioloških potreba koje zahtijevaju ispunjenje. Koncept pogona zbunjuje mnoge ljude zbog sličnosti s potrebama. Što je ono što tjera ljude da se ponašaju onako kako se ponašaju? Jesu li to njihove potrebe, želje ili nešto treće? Pogledajmo pobliže ta dva pojma i saznajmo pravi odgovor u ovom članku.
Potreba
Moramo učiniti nešto što je neophodno. Također imamo potrebe koje su fiziološke, socijalne i emocionalne. Postoje potrebe koje su hitne i hitne, ali postoje i potrebe koje nisu neposredne već su i srednje, kao što je potreba za sigurnim okolišem, potreba za rekreacijom, osiguranje itd. Postoje i druge takozvane potrebe koje nisu potrebe same po sebi, nego naše potrebe poput velike kuće, velikog automobila i odmora na egzotičnim mjestima u inozemstvu, i tako dalje. Upravo te želje tjeraju nas da radimo cijeli život kako bismo mogli zadovoljiti te potrebe. Motivirani smo da nastavimo raditi na postizanju ovih ciljeva koje smo si postavili u životu.
Voziti
Vožnja je stanje duha koje nastaje zbog potrebe. Kad smo gladni, motivirani smo ili natjerani da djelujemo na načine koji će nam pomoći u zadovoljenju gladi. Međutim, glad je primarni nagon. To je stanje neravnoteže koje aktivira organizam da radi na načine kako bi postigao ravnotežu. Ako razmišljamo u skladu s ovom teorijom i zamislimo situaciju kada su primarni pokretači gladi, žeđi i sna zadovoljeni, nema nagona za organizam dok to ne postigne određenu neravnotežu. Ovu teoriju pod nazivom redukcija pogona razvio je Clark Hull i objasnio motivaciju smanjenjem pogona.
Prema Clarku Hullu, ljudska bića rade na smanjenju stanja napetosti. Jednom kada neko ponašanje uspije u smanjenju nagona, vjerojatnost ponavljanja tog ponašanja u budućnosti se povećava. Clarkova teorija smanjenja pogona više se ne smatra važnom jer nije objasnila složeno ljudsko ponašanje. Primjerice, aktivnosti poput padobranstva i ronjenja doista zapravo povećavaju stanje napetosti, a ne pomažu u smanjenju vožnje.
Postoje i biološki nagoni poput gladi, žeđi, seksa itd. Koji diktiraju naše ponašanje koje nas približava zadovoljstvu tih nagona i sekundarni ili nenaučeni nagoni poput straha i znatiželje koji nas tjeraju da se ponašamo u skladu s tim. Zapravo je znatiželja jedan od pokretača koji tjera ljude da pretražuju, istražuju i uče nove stvari u životu.
Koja je razlika između Potreba i Vožnja?
• Potreba je zahtjev koji mora biti ispunjen.
• Naše potrebe stvaraju stanje uzbuđenja koje se naziva pogon.
• Vožnja nas drži motiviranima i radimo na ispunjavanju potreba.
• Ako nas vode naše potrebe za postignućima (novac, slava, imovina), nastavljamo raditi na ispunjavanju te potrebe.
• Potrebe su biološke, emocionalne i socijalne.
• Teoriju smanjenja pogona predložio je Clark Hull, kako bi objasnio naše ponašanje i motivaciju.
