Prirodni odabir vs genetski pomak
I prirodna selekcija i genetski pomak vode do evolucijskog procesa mijenjanjem genske učestalosti populacije tijekom vremena. Oba su procesa uključena u evoluciju i međusobno se ne isključuju. Međutim, prirodni odabir jedini je postupak koji odabire organizam koji se najbolje prilagođava okolišu, a genetski nagon smanjuje genetske varijacije.
Te su varijacije u genima ili alelima nasljedne, a genetske varijacije mogu biti rezultat mutacije, protoka gena i spola.
Prirodni odabir
Prirodni odabir hipoteza je koju je predložio Darwin, u kojoj okoliš postupno odabire većinu prilagodljivih organizama. Prirodni odabir događa se kada su jedinke genetski raznolike, te varijacije čine neke jedinke boljima od drugih, a te superiorne osobine su nasljedne.
Ovaj se proces događa putem mutacija, koje se kod pojedinaca javljaju slučajno iz različitih razloga. Zbog ovih mutacija pojedinac može imati prednost mimo ekoloških izazova. Pojedinci s ovom mutacijom mogu se bolje prilagoditi okolišu od ostalih. Na primjer, superiorna osobina pomoći će u bijegu od grabežljivaca koji trče brže od ostalih pojedinaca. Mogu se razmnožavati više od ostalih jedinki, a osobina će prijeći na drugu generaciju i događa se razvoj novih vrsta. Učestalost nove osobine povećat će se u genomu i taj se proces naziva prirodna selekcija ili preživljavanje najsposobnijih organizama.
Genetski zanos
Varijacija frekvencija alela unutar populacije uslijed slučajnog uzorkovanja jednostavno se naziva genetski pomak ili Sewall Wright efekt. Zbog slučajnog uzorkovanja, podskup populacije nije nužno predstavnik populacije. Moglo bi biti nagnuto u bilo kojem smjeru. Što je manja populacija, učinak slučajnog uzorkovanja uzrokuje genetski pomak od veće populacije. Neki aleli postaju češći dok se iznova i iznova biraju, a neki mogu nestati iz malih, izoliranih populacija. Ovaj genetski pomak ili nestanak alela je nepredvidiv (Taylor i sur., 1998).
Nove generacije mogu biti različiti oblici roditeljske populacije, što rezultira ili izumiranjem populacije ili stvaranjem prilagodljivijih vrsta okolini. Međutim, kod velike populacije ovaj se učinak može smatrati zanemarivim. Genetski pomak ne odabire adaptivni organizam poput prirodne selekcije.
Koja je razlika između prirodne selekcije i genetskog zanosa?
• Glavna razlika između prirodne selekcije i genetskog nanosa je u tome što je prirodni odabir postupak u kojem se odabiru prilagodljivije vrste kao odgovor na izazove u okolišu, dok je genetski pomak slučajni odabir.
• Do prirodne selekcije dolazi zbog ekoloških izazova, dok se genetski pomak ne događa zbog ekoloških izazova.
• Prirodni odabir završava odabirom uzastopnijeg svojstva nad štetnim, dok zbog genetskog zanosa važni aleli mogu potpuno nestati.
• Prirodni odabir povećava učestalost osobina prilagodljivijih okolišu, dok genetski pomak rijetko rezultira prilagodljivijim vrstama okolišu.
• Prirodni odabir povećava genetske varijacije, dok genetski pomak ne povećava genetske varijacije u usporedbi s prirodnim odabirom. Ponekad genetski pomak uzrokuje da neke varijante potpuno izumru.
