Vlačna čvrstoća nasuprot čvrstoći prinosa
Vlačna čvrstoća i granica tečenja dvije su vrlo važne teme o kojima se raspravlja u inženjerstvu i znanosti o materijalima. Vlačna čvrstoća mjerenje je maksimalne deformacije koju određeni materijal može podnijeti bez vrata. Granica popuštanja mjeri maksimalnu količinu elastične deformacije koju materijal može podnijeti. Oba su koncepta vrlo važna u poljima kao što su konstrukcijsko inženjerstvo, strojarstvo, znanost o materijalima i raznim drugim poljima. U ovom ćemo članku raspraviti što su granica tečenja i vlačna čvrstoća, njihove definicije, primjene granice tečenja i vlačne čvrstoće, sličnosti između te dvije te na kraju razlika između granice tečenja i vlačne čvrstoće.
Što je vlačna čvrstoća?
Vlačna čvrstoća uobičajeni je pojam koji se koristi za krajnju vlačnu čvrstoću (UTS). Kad se materijal povuče, rasteže se. Sila koja rasteže materijal poznata je kao naprezanje. Konačna vlačna čvrstoća najveće je naprezanje koje materijal može podnijeti prije urezivanja.
Izrez je slučaj da presjek uzorka postane znatno mali. To se može objasniti pomoću intermolekularnih veza uzorka. Kada se primijeni stres, međumolekularne sile privlačenja djeluju u suprotnom smjeru, kako bi uzorak zadržao formu. Kada se stres oslobodi, uzorak se potpuno ili djelomično vraća u početno stanje. Kad započne vratovanje, molekule se razvuku, tako da međumolekularne sile nisu dovoljne da ih drže zajedno. To uzrokuje iznenadno naprezanje uslijed stresa i vrata.
Vlačna čvrstoća je također svojstvo materijala. To se mjeri u Pascalu, ali veće jedinice poput Mega Pascala koriste se u praktičnim uvjetima.
Što je snaga prinosa?
Kada se materijal isteže vanjskom silom, prvi dio istezanja je elastičan. To je poznato kao elastična deformacija. Elastična deformacija je uvijek reverzibilna. Nakon primjene određene količine sile, deformacija postaje plastična. Plastična deformacija nije reverzibilna. Točka u kojoj elastična deformacija postaje plastična vrlo je važno svojstvo materijala.
Granica izdašnosti definira se kao količina naprezanja pri kojoj dolazi do unaprijed određene količine plastične (nepovratne) deformacije. Ako je primijenjeno naprezanje niže od granice tečenja, deformacija je uvijek elastična.
Granica izdašnosti uvijek je niža od krajnje vlačne čvrstoće. To znači da se nakon plastične deformacije javlja bilo kakav efekt vrata. Izrez na vratu nije moguć u području elastične deformacije.
Granica izdašnosti može se izmjeriti metodama kao što je djeliteljska metoda.
Vlačna čvrstoća nasuprot čvrstoći prinosa
