Reportaža vs književnost
Reportaža i književnost dvije su riječi koje se često zbunjuju zbog sličnosti u njihovim značenjima i konotacijama. Književnost je grana znanja koja se bavi raznim umjetnostima temeljenim na kreativnosti kao što su poezija, pisanje romana, pisanje igara, pisanje kratkih priča i slično. Pisanje eseja također je uključeno u literaturu.
Zanimljivo je primijetiti da se neka pisma koja su napisale važne osobe, koje su živjele u različitim stoljećima, tumače kao potpadajuća literatura. Drugim riječima, pisma poput Winstona Churchilla, Mahatme Gandhija i svih potpadaju pod literaturu.
S druge strane, reportaža se odnosi na čin ili postupak izvještavanja o vijestima. Povezan je s nečim što se naziva vijestima o kojima se izvještava. Stručnjaci reportažu nazivaju vrstom pisanja čiji je cilj dati prikaz nekih promatranih ili dokumentiranih događaja.
S druge strane, književnost se bavi nekoliko aspekata pisanja, uključujući nefikciju i beletristiku. Stoga se može reći da reportaža također potpada pod literaturu. Tako reportaža postaje podskup književnosti.
Riječ "reportaža" izvedena je od francuskog glagola "reporter" što znači "prijaviti". Vjeruje se da se ova posebna riječ prvi put koristila početkom 19. stoljeća.
S druge strane, književnost se predaje na sveučilištima i fakultetima. Studenti ga preferiraju kao glavni predmet na preddiplomskim i postdiplomskim tečajevima. Reportaža je s druge strane dio novinarstva ili masovne komunikacije. Osoba koja bi trebala dobro izvještavati o vijestima trebala bi biti dobra i u komunikaciji. Stoga se razumije da reportaža ima više veze s komunikacijom nego s učenjem književnosti. To su razlike između reportaže i literature.
